function nxsPostToFav(obj){ obj.preventDefault; var k = obj.target.split("-"); var nt = k[0]; var ii = k[1]; var pid = k[2]; var data = { action:'nxs_snap_aj', nxsact: 'manPost', nt:nt, id: pid, nid: ii, et_load_builder_modules:1, _wpnonce: '8deff380e4'}; jQuery('#nxsFavNoticeCnt').html('

Posting...

'); jQuery('#nxsFavNotice').modal({ fadeDuration: 50 }); jQuery.post('https://www.sinisasoljacic.com/wp-admin/admin-ajax.php', data, function(response) { if (response=='') response = 'Message Posted'; jQuery('#nxsFavNoticeCnt').html('

' + response + '

' +''); }); }

Prva inicijativa za postavljanje nadgrobnice pok. Anti Radiću bila je 06. prosinca 2015. godine kada je Općini Bol predan dopis s prijedlogom da se grob Ante Radića primjereno uredi te da mu se na prikladnom mjestu u Bolu postavi spomen bista u bronci, ili u kamenu. Prijedlog je bio da se spomenik, postavi u parku na Loži.

Nažalost, izgleda da Vijeće uopće nije raspravljalo o ovom dopisu i nismo dobili nikakvu povratnu informaciju.

Kako odgovora nije bilo, ponovno je 03. prosinca 2017. poslan jedan dopis u kojem se podsjetilo na važnost da se pok. Anti Radiću postavi dostojno obilježje kao trajni znamen na njegov veliki rad i djelo koje je napravio za Bol.

Ni naredne dvije godine nije bilo nikakvog pomaka i inicijative u ovom pravcu.

U veljači ove godine odlučili smo da bi trebalo da nešto napravimo sami, te makar postavimo spomen nadgrobnicu pokraj groba pok. Ante Radića i da primjerno uredimo grobnu ploču, očistimo je od gljivica i drugih nečistoća nastalih tijekom godina.

Prvotna namjera je bila da se napiše jedan tekst siječanja i zahvale kako se to uobičajeno radi. Namjera je bila da na nadgrobnici bude mudra Sofoklova izreka:

Najljepša stvar koju čovjek može učiniti je biti drugome koristan

… jer pok Ante Radić je cijeli svoj život živio da bi bio na koristi drugome, da bi bio koristan Bolu i Boljanima.

Nakon što smo o namjeri postavljanja nadgrobnice obavijestili pranećakinju pok. Ante Radića, gospođu Katarinu Pavešić, saznali smo da tekst za spomen nadgrobnicu već postoji i da se nalazi među spisima u ostavštini pok. Ante Radića!
Tekst je bio pisan olovkom, a zbog starosti je bio dosta izbijeljen i teško čitak. U tekstu su jedino nedostajali dan i godina smrti.
Prema usmenoj predaji i sjećanju rodbine pok. Ante Radića, tekst je napisan na zahtjev Boljana i Općine Bol kratko prije smrti Ante Radića, te je bio spreman da se kao takav napiše na nadgrobnici.

Ante Radić umro je u svibnju mjesecu 1940. godine, dakle kratko prije početka Drugog svjetskog rata. Obzorje Drugog svjetskog rata ni u kom slučaju nije bilo vrijeme za postavljanje spomen obilježja. Naši stari mještani imali su tada drugih velikih razloga i briga pa spomen nadgrobnica tada nije postavljena.
Nakon završetka rata nastupila su nova vremena, vremena u kojem nije bilo mjesta za odavanje počasti, zahvalnosti i evociranje uspomena na osobe kakav je bio Ante Radić.
Zajedno smo odlučili da je tekst koji smo imali u rukama upravo ono kako bi trebalo napisat. Taj tekst je trebao biti napisan na nadgrobnici, Boljani su željeli da bude tako stoga nije bilo nikakvog razloga da išta mijenjamo i da ga ne iskoristimo u našoj namjeri. Tekst koji je 79 godina čekao među drugim spisima, konačno je ugledao „svjetlo dana“. Trebalo je samo dodati dan i godinu smrti (6.5.1940.) i na kraju teksta godinu kada je nadgrobnica postavljena.

 


IN MEMORIAM

U PREDLEŽEĆEMU SAMOSTVORENU KAMENU
SAHRANJENI SU POSMRTNI OSTACI
12. 1855. GOD. ROĐENOG,
A DANA 6. 5. 1940. GOD. PREMINULOG,
VRLOG RODOLJUBA I KREPOSNOG GRAĐANINA

ANTUNA  RADIĆA 

ZASLUŽNOGA OPĆINSKOG NAČELNIKA,
ZAUZETNOGA NARODNOG ZASTUPNIKA
I ČLANA ZEMALJSKOG ODBORA
KOJEMU ZA ZASLUŽNU TRAJNU USPOMENU
HARNI BOLJANI
OVU SKROMNU NADGROBNICU POSVETIŠE.

POČIVAO U MIRU
2019.


 

S obzirom da je iz teksta nadgrobnice bilo vidljivo da je tekst pripremljen od strane Boljana i Općine Bol, nastojali smo da postavljanje ove ploče bude na način kako je to bilo planirano u vrijeme kada je tekst pisan.
Obratili smo se Općini Bol, Centru za kulturu Općine Bol i Poljoprivrednoj zadruzi da participiraju u troškovima postavljanja nadgrobnice, a ostatak potrebnog novca bi bio prikupljen među Boljanima.

U konačnici, Općina Bol je participirala u dijelu troška izrade nadgrobnice s 4.000 kuna (plus PDV), Centar za kulturu Općine Bol je platio izradu porculanske slike, a Poljoprivredna zadruga je nabavila cvjetni aranžman i prigodne svijeće za na grob. Ostatak troškova namiren je od priloga Boljana.

Tako zaista možemo reći da su nadgrobnicu pok. Anti Radiću postavili Boljani financirajući je svojim prilozima, svatko na svoj način. Nije bilo vremena da se ide u šire prikupljanje priloga da bi se zatvorila „financijska konstrukcija“, jer ukupni trošak i nije bio posebno velik. U svemu ovome bitna je simbolika i želja svih sudionika, a nadam se i svih Boljana, da se pok. Anti Radiću konačno postavi zaslužno obilježje pokraj njegovog groba kao znak trajne zahvalnosti i sjećanja za sve dobro što je za Bol napravio.
Posebno me veseli da su prilikom glasovanja na Općinskom Vijeću o participaciji u troškovima izrade ploče, sve ruke bile u zraku i odluka je donesena jednoglasno. Također, svi Boljani koji su participirali u troškovima pitali su da li treba dati više od onoga koliko je bilo predviđeno.
Očito, svi su osjećali zahvalnost i potrebu da daju više. Na tim lijepim gestama svima se najljepše zahvaljujemo.

Grobna ploča je očišćena od gljivica i drugih nečistoća. To smo napravili na način da se ni na koji način ne ošteti grobna ploča pa smo stoga koristili visokotlačni vodeni perač. Nakon toga kamena ploča je premazana zaštitnom tekućinom koja će kamen na duže vrijeme zaštititi od nepovoljnog utjecaja atmosfere.

Postavljanje nadgrobnice uz kratku komemoraciju bilo je 02.07.2019. u 19.30 sati.
Obred blagoslova obavio je Dominikanac pater Pero Jurić bivši župnik u Bolu.
Tom prigodom u kratkim crtama evocirana je uspomena na pok. Antu Radića, na njegov život i na neprocjenjivo djelo koje je napravio za Bol. Također, nabrojena su sva djela koja su napravljena u Bolu zaslugama pok. Ante Radića dok je bio, najprije tajnik, a kasnije i načelnik bolske općine (u tri navrata ukupno – 16 godina).

  • Loža – objekt koji dominira u centru mjesta, a luci daje posebni pečat i prepoznatljivost, izgrađena je 1884. godine po ideji i nacrtu gospodina Radića.
  • Zgrada „Hrvatska čitaonica“ (današnja zgrada Doma kulture) završena je i svečano predana na upotrebu 1914. godine.
  • 1897. godine po nacrtu Ante Radića izgrađena je kuća obitelji Niseteo u kojoj je bila prva Čitaonica (današnja zgrada u vlasništvu Poljoprivredne zadruge na čijem je katu donedavno bila glazbena škola).
  • 1902. godine na Rudini je izgrađena velebna zgrada u čijem je donjem dijelu napravljen vinski podrum, a na katu mjesna škola. Uz prostorije škole bio je stan za učitelje, a također i općinski ured.
  • 1911. godine završena je izgradnja ceste Gornji Humac–Bol. Bila je to najskuplja cesta koja se u to vrijeme gradila u Dalmaciji. Cijena joj je bila 39.515.000 austrijskih kruna. Izgrađena je osobnim zalaganjem gospodina Radića koji je u to vrijeme bio narodni zastupnik u Dalmatinskom saboru.
    Izlaz ceste je usmjerio prema zapadu te je na taj način proširen i uređen zapadni dio obale od škole do Benačice.
  • Uređeni su Rudina i Studenac, te je tako centar mjesta dobio lijepi središnji trg sa izvorom „žive“ vode.
  • Potpuno je uređen dio sadašnje Pijace i riva.
  • 1890. godine uspostavljena je dnevna parobrodska pruga koja je povezivala Bol sa Splitom, Jelsom, Supetrom, Postirima… Dva puta tjedno u Bol je pristajao parobrod na relaciji Korčula-Trst-Korčula. Parobrod „Hvar“ koji je održavao liniju na relaciji od Splita do Metkovića pristajao je u bolsku luku jednom tjedno.
  • 1902. godine napravljena je tvornica za preradu ribe u vlasništvu obitelji „Mardešić“ s Visa.
  • Izgrađena su dva vodotoka (potoka) koji su trajno zaštitili Bol od velikih bujica uzrokovanih obilnim kišama.

Pročitani je izvadak iz knjige pok. Dasena Vrsalovića „Povijest otoka Brača“ u kojem se posebno apostrofira zasluga pok. Ante Radića u vrijeme Narodnog preporoda i njegove zasluge u narodnjačkom pokretu na našem otoku:

…Prema tome autonomaši su još držali samo dvije općine, Bol i Nerežišća. Međutim, kako registrira tadašnja dnevna štampa, i u Bolu su 1883. „zgnječeni stari protivnici“. Jednoglasno su na izborima imenovani kao općinski vijećnici sve rodoljubi, i to župnik o. Petrinčić, dr. Petrić, Juraj Petrić, Petar Jelčić, Mate Nikolajić i Mate Marinković. Općinskim tajnikom bio je izabran mladi Ante Radić, dobar i vješt hrvatskom jeziku, pa se opet, nastavlja list, po crkvama pjeva i govori narodnim jezikom na veliko zadovoljstvo čitavoga pučanstva. Bol više nije stari autonomaški centar, on se potpuno oslobodio i s ponosom razvio stijeg hrvatstva, zaključuje „Narodni list“ prikaz izborne situacije na Braču.

(Dasen Vrsalović, Povijest otoka Brača, str. 351, 352).

Naglašena je činjenica da su u vrijeme pok. Ante Radića i njegovog upravljanja Bolom, unaprijeđeni svi razvojni segmenti koji su bili potrebni za normalno funkcioniranje našeg mjesta.
Bol je sa brodarskim linijama postao izuzetno dobro povezan sa gradovima na kopnu (Splitom, Makarskom, Metkovićem…), sa susjednim otokom Hvarem pa čak i sa Italijom (Trstom). Cesta prema Gornjem Humcu prekinula je bolsku izoliranost na južnoj strani otoka i kvalitetnom cestom povezala Bol sa unutrašnjosti otoka.
Izgradnjom vinskog podruma (koja je bila temelj osnivanja vinarske zadruge), a također i tvornice sardina „Mardešić“, Bol je napravio ogroman iskorak u ekonomskom smislu.
U tradicionalno usnulom i autonomaški orijentiranom Bolu osnivanjem pučkih čitaonica i izgradnjom zgrade sadašnjeg „Doma kulture“ bili su stvoreni uvjeti za buđenje narodnjačke svijesti.

Na kraju kratke komemoracije ukazano je na jednu veliku nepravdu koja se redovito provlači kada se spomene ime pok. Ante Radića. Djela koja je on napravio za Bol i Boljane ne mogu se niti poreći, niti izostaviti, ali uvijek se na kraju nastoji posebno naglasiti da je:

… bio protiv razvoja turizma u Bolu.

Istina je upravo drugačija od one koja se nastoji prikazati
U izrazito težačko-ribarskom mjestu kakav je Bol tada bio, teško je bilo predvidjeti razvoj situacije i vidjeti Bol kakav je danas, mjesto „ingropano“ u turizmu.
U ostavštini pok. Ante Radića postoje zapisi i pisma iz kojih je vidljivo da je on smatrao da će turizam biti jedna od ekonomskih grana koja bi mogla biti jako korisna za Bol. Pretpostavljajući i računajući na to, uspio je spriječiti da se novo groblje ne radi na Potočinama kako je bilo predviđeno jer je kao arhitekt i urbanista vidio da su Potočina (uz naravno Benaćicu) područja na kojima se Bol u budućnosti može širiti i htio je ta područja sačuvati za budućnost.
Za napomenuti je i da su prvi gosti, studenti, ferijalci, odsjedali u njegovoj kući u „Kavalkinu“, na katu te kuće.

Razlog zašto se stalno naglašava ta navodna „nesklonost“ pok. Ante Radića razvoju turizma vjerojatno leži u želji da se umanje njegove ukupne zasluge za razvoj Bola. U poslijeratnim godinama, u doba komunizma, neke je posebno iritiralo njegovo rodoljublje, ljubav prema Hrvatskoj i hrvatskom jeziku. Osobe poput Ante Radića, nastojalo se potisnuti iz siječanja ljudi te ignorancijom umanjiti njihove zasluge i njihova djela.

Svake godine na dan Općine Bol, dodjeljuju se godišnja priznanja koja su podijeljena u nekoliko kategorija.
Prošle godine poslan je prijedlog da se pok. Anti Radiću posmrtno dodijeli nagrada za životno djelo.
Nažalost, prijedlog nije prošao i komisija koja je odlučivala o kandidatima odlučila je da ove godine jedan drugi kandidat dobije općinsko priznanje.
Prijedlog ćemo ponoviti iduće godine, nadam se sa više sreće i uspjeha.

Svima koji su na bilo kakav način sudjelovali u ovoj skromnoj akciji postavljanja spomen nadgrobnice pok. Anti Radiću još se jednom najljepše zahvaljujem.
Vjerujem da nam je zajednička želja da uspomena na život i na velika djela našeg šjor Tonija traju vječno.

Teško je naći prave riječi za izraziti svu zahvalnost koju smo dužni izreći kao baštinici svega onoga što je pok. Ante Radić učinio za nas.
Možda tek ponoviti rijeći W. Shakespeara:

„NE MOGU NIŠTA DRUGO REĆ’ DO HVALA, I HVALA I NAVIJEKE – HVALA“

 

Spomen ploca Anti Radicu